MIGRANTSKI TALAS U ŠPANIJI NIJE BIO SPONTAN? Analitičari otkrili šta se krije iza masovnog prelaska granice: "Evropa nije dovoljno naučila iz prethodne krize"
Dodajte Kurir u vaš Google izborNakon incidenata u Seuti, ministri unutrašnjih poslova Evropske unije izražavaju podršku Španiji i demonstriraju jedinstvo. Fronteks će biti ojačan, a krijumčari ljudi će biti krivično gonjeni.
A šta se krije iza zavese u ovakvim slučajevima, da li iza ovakvih talasa stoje organizovane akcije, za emisiju "Redakcija", govorili su Miroslav Španović, pukovnik i predsednik Odbora za bezbednost Skupštine APV i Nenad Ljubišić, predsednik Strukovnog udruženja policije.
- Očigledno je da ovde nije bilo nikakve spontanosti, već da je reč o veoma dobro organizovanoj akciji. Problem je kada imate pet, a ne 50 hiljada ljudi, i kada je potrebno obezbediti opremu kojom se može preći morska površina - različite čamce, gumena plovila, dušeke i druge predmete koji omogućavaju da ljudi ostanu na vodi. Zbog toga je jasno da je sve bilo unapred pripremljeno i organizovano. Sada je na vlastima Maroka i Španije da utvrde ko je organizovao ovaj prelazak - rekao je Španović.
Pitanje kontrole granice
Ukazao je na potrebu za boljom zaštitom granice i većom efikasnošću nadležnih službi u sprečavanju ovakvih situacija.
- Druga važna stvar jeste da, posebno Španija, mora bolje da zaštiti svoje granice i obezbedi pravce kojima je moguće preći. To nije ogromna teritorija koju je nemoguće kontrolisati. Ako države mogu da zaštite hiljade kilometara granica i da spreče prolazak, onda mora postojati način da se obezbedi i ovaj relativno mali deo. Ovo je pitanje odgovornosti nadležnih organa, jer je sa jedne strane očigledna dobra organizovanost ljudi koji su prelaz izveli, a sa druge strane nedovoljna pripremljenost onih koji su bili zaduženi za kontrolu granice - istakao je.
Ljubišić je ocenio da poslednji događaji u Španiji pokazuju da migrantski izazovi i dalje predstavljaju ozbiljan problem za evropske zemlje.
- Pre svega, moramo da napomenemo da je Španija suočena sa ozbiljnom humanitarnom i bezbednosnom krizom. Za samo sedam dana, prema nekim procenama, oko 72.000 ljudi nasilno je prešlo granicu i ušlo na teritoriju Evropske unije. Imamo i podatak da je oko 1.100 dece ostalo zarobljeno, a nažalost, više od 70 ljudi izgubilo je život. Ono što vidimo jeste da Evropa nije dovoljno naučila iz prethodne migrantske krize. Balkanska ruta jeste smanjena i više se ne koristi u onoj meri kao ranije, ali nije u potpunosti nestala. Ona je i dalje aktivna, samo u znatno manjem obimu - kaže on.
- Evropa je pooštrila kontrole na granicama i sami potezi država pokazuju da postoji zabrinutost da bi određene migrantske rute mogle ponovo da se intenziviraju. Balkanska ruta zapravo nikada nije potpuno prestala da postoji. Došlo je do njenog smanjenja nakon što je Evropa, kroz dogovor sa Turskom i finansijsku pomoć, uspela da utiče na pooštravanje kontrole turskih granica. Nakon toga zabeležen je značajan pad broja migranata koji su koristili tu rutu - za Kurir televiziju, objasnio je Ljubišić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs